ღ Pole

Davnih vremena,ognjište je bilo dominantna okosnica,središte kuće,središte svakog ljudskog okupljanja i druženja, bilo to pod krovom ,u dvoru ili na kakvoj čistini za svečanih Ivanjskih krjesova. 

Čini mi se da je nekad najvažnije bilo odrediti mjesto gdje će se podići ognjište, pa tek  onda oko njega sagraditi zidove i organizirati prostor i sve skup staviti pod krov.

Ljetos nam se rasuo stari  šparhet na drva, Ne znam ni sama  koliko je star bio. otkad znam za sebe i taj šparhet je u stanu.

Prvenstveno grijalo se na drva ,kuhalo, peklo sve ove zime.

I tako ljetos razmišlali smo  o eventualnom popravku, kupnji novog , pa i o micanju šparheta na drva jer zadnjih godna, zaista jako malo se grije , fasada i stolatrija  zaslužni su tome.

Onda opet pomislih na pripremu sarme ,gulaš od divljači, pečene kestene u gizanoj tavi…divku- bijelu kavu  il kuhano vino uz bakarski baškot … sve to ima neku posebnu čar pripremljeno na drva.

Najzad smo odlučili i ipak  smjestil  jednog   Slavonca... 

Evo ga , kuham i pečem  a,pećnica radi sve 5  napokon tako da   osim tostiranja kruha svašta nešto sprema se , da i ne spominjem da grije ko lud. Nerjetko treba pootvarat  sve prozore , i malo pomalo ovih dana prvi probni kolači i kruh su ispečeni , sarma smotana ,  divljač se spremala ,kesteni pekli ,a  odnedavno  domogoh se ovih krumpira- ličkih.

* s  weba

Prema podacima o zemljopisnoj zaštiti, za ovaj krumpir najvažnije je da bude uzgojen u Lici, u podnožju Velebita i kraškim poljima, koja je po agroklimatskim uvjetima i posebnostima tla osobito pogodno područje, najsličnije drevnoj postojbini krumpira u peruanskim Andama, gdje su ga na obalama jezera Titicaca uzgajali još prije 8000 godina i nazivali ga «uzvišenom biljkom».

Na vrećici Ličkoga krumpira stoji:U Hrvatsku su krumpir donijeli graničarski vojnici 1779. i 1780. godine. Od tada je krumpir neizostavni dio prehrane naših krajeva. To je i vrijeme vladavine Marije Terezije, koja je naredila da se krumpir mora saditi na područjima gdje ne uspijevaju žitarice kako stanovništvo ne bi gladovalo. Najprije se udomaćio u Lici😊

Energetska vrijednost krumpira je samo 86 kcal na 100 g obroka (odnosi se na kuhani krumpir).

100 g sirova krumpira sadrži 89,96 g vode, 0,14 g masti, 1,89 g bjelančevina, 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba i 1 g šećera) te 1,7 g vlakana.

Ista količina krumpira ima 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara.

Jedan je od najvažnijih izvora vitamina C, B1, B2 i B6. Visok sadržaj kalcija, a naročito kalija čni ga  lužnatom (alkalnom) namirnicom što je važno za održavanje lužnato-kisele ravnoteže u organizmu,sadrži željezo, kalij, sumpor i jod koji pogoduju  sprečavanju bolesti štitnjače, čira želuca i slabokrvnosti.

 Istraživanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazala su da krumpir uzgojen u Lici ima čak 20 % više suhe stvari (vitamina i minerala) od krumpira iz drugih uzgojnih područja, a sklonost raskuhavanju raste sa suhom tvari i zato je Lički krumpir poznat kao i kao „krumpir koji se smije“.

Dočepate li se i vi Ličkoga krumpira, ne propustite pripremiti klasične starinske ličke pole / police. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Liber, Zagreb 2002., navodi da je «pola (čega) – polovina čega, jedan od dva jednaka dijela cjeline» odnosno da je «pola – polovica, polovina, polutka; polica – na pola prerezan krumpir u ljusci i pečen u pepelu (ličke pole)».*

No vratimo se na pole

Sastojci:

5-6 kom lički krumpir

 sol

Priprema:

Krumpir dobro operite u toploj vodi te ga prerežite po dužini. Pole dobro posolite (utrljajte sol), zaboravite da biste rado krumpir ogulili. Zaboravite i bilo kakve druge dodatke  začine, krušne mrvice, luk…. Ako bi to i bile police, ličke sigurno nisu. Prave su samo posoljene. Ostatak ide prema osobnim guštima.

Složite na pleh za pečenje i stavite u pećnicu (prethodno zagrijanu na 200 °C).

 Pecite 45-50 minuta dok pole ne dobiju zlatnožutu do smeđu boju. 

Izvorne su samo posoljene... ja ovdje stavih što našla sam  u frižideru ,hamburger pancetu , odlične su uz domaću pancetu, ličku basu, lički sir škripavac. Poslužene za večeru u tmurnim i depresivnim zimskim danima su ‘pun pogodak’ jer će potaknuti nastanakonog  serotonina odgovornog za dobro  raspoloženje.»

 Pašu  i za  doručak, i za poslijepodnevno tračanje,  uz gledanje utakmice i pivo ( velebitsko) vino, uz jogurt ili kiselo mlijeko( basu )  to volim.Kako god...

Pole spremljene prema osobnim guštima postaju pravi  lički tapas.

Zanimljive ideje rađaju nove ideje...
Potrebno je samo malo mašte pa da  nešto staro i nešto novo na osnovi pola, ličkog krumpira izgleda drugačije

Od kombinacije sa slaninom (narezanom), slaninom (pečenom), pršutom (ili sušenom bravetinom), škripavcem, basom, s maslacem, gljivama (kračuni, pečurke), gljivama i basom, ajvarom, pečenim jajetom, srijemušom s basom, s pestom (od srijemuša, base, maslinova ulja, badema i pinjola)… mogućnosti su neograničene.

Pravo vrijeme je da ih se prisjetite i dobijete inspiraciju za pokoji ručak ili večeru.

A ja zagrijah se ,idemo dalje... 

Dobar tek !