ღ Barcelona dio III Parc de Joan Miró




Nalazi  se u  ulici   Carrer d'Aragó,  


samom  srcu  grada , predio Eixample distretto  u neposrednoj blizini Plaça d'España . 


Ovaj veliki park s puno otvorenog prostora  poznat je  još i pod lokalnim nazivom Parc  l'Escorxador (tako je nazvan jer stoji na mjestu stare općinske klaonice: escorxador u katalonskom). Koriste ga brojni posjetitelji i mještani za opuštanje.
Godine 1979  Barcelona je počela s demontiranjem  stare klaonice. 
Rezultat je bio prvi veliki urbani park post-francuske Barcelone: ​​grad  je nastojao obnoviti sebe i instinktivno je znao da je potrebno poduzeti planove koji bi se bavili novim društvenim potrebama i doveli do obnove zastarjelih mjesta za nove namjene U ovom slučaju skupina mladih arhitekata, na čelu s Beth Galí, osmislila je park koji zauzima četiri bloka Eixamplea, koji je Ildefons Cerdà, arhitekt iza okruga Eixample, izvorno predvidio za ovaj dio Barcelone.
Prava je slagalica različitih elemenata postavljenih oko cementnog trga dizajniranog za sve vrsta događaja i aktivnosti.Uokolo su  razne platforme na različitim razinama, staze,


 pergole 


i uređene površine s borovima ,  hrastovima, palmamama,visterijom

Prostori  su napravljeni kako bi  se hodalo ispod stabala ,


 osjećajući kao da ste izgubljeni u prirodi i  na tren zaboravljate  ostatak grada, šećete otkrivajući razne kutke .




Umjetni kanal vode ide paralelno s Carrerom Tarragonom, koji daje osjećaj svježine  Na drugoj strani parka nalazi se javna knjižnica.




Ulaz u ovaj  je besplatan.  
Uz razne sportske sadržaje i igrališta uživati će obitelji s djecom  .

Također ovdje dozvoljen je ulaz i životinjama i postoji u sklopu  dio odvojen za pseći park.



Parc de Joan Miro  urbana su pluća savršeno ukopljena u ovom djelu  Barcelone ,gdje je teže  pronaći  neko mjesto za odmor i opuštanje.Nama je  bilo savršeno mjesto za  predahnut  nakon  razgledavanja i shoppinga  u okolnim ulicama .

Park je posvećen umjetniku Joan Miró  i u njem se može vidjeti  jedna od njegovih najpoznatijih posljednjih skulptura 

Dona i Ocell, ili žena i ptica.Visoka 22 metra ,izrađena od keramičkog mozaika,završena je 1983. godine.

Po cjelom gradu  viđali smo papige no u ovom parku bilo ih je najviše, prvi puta da sam u Europi vidjela papigu u divljini😊 


Radi se o zelenim papigama zvanim Monk parakeet  vrsta papige opatice za koje, pretpostavlja se, da su slučajno pobjegle iz krletke ili su ih vlasnici  pustili.
Jako su  inteligentna vrsta, te su se  brzo snašle na slobodi i razmnožile  u tolikoj mjeri da ih je osim u Barceloni  trenutačno u većim španjolskim gradovima poput Madrida, Malage, Zaragoze oko 20.000. U Madridu živi ih oko 5000, podaci su španjolske udruge ornitologa. Ovo je rijetka vrsta papige, donesena iz Južne Amerike. Sama savija gnijezdo, koje nalikuje  gnijezdu naših vrana. Odlično su se prilagodile životu na slobodi  žive u kolonijama i prave  gnijezda teška i do 50 kilograma na dalekovodima i među stablima. 


Omiljeno stanište im je stablo cedra. Da bi 'kolektivno' izgradile tako veliko gnijezdo potrebno im je puno granja, pa nerijetko u potpunosti unište stabla s kojih ih 'počupaju', tako da ona ostanu bez krošnje ili se sasuše. Papige imaju jedno leglo godišnje, prilično  su glasne, i umiju  oponašati velik broj riječi. Svrstavši ih u red invazivnih ptičjih vrsta, španjolske su vlasti 2011. Zabranile njihovu prodaju u zemlji, gradske vlasti ranije uništavale gnijezda, no  njih  to nije zbunilo, jer su se vrlo brzo preselile na drugo mjesto.


U Zaragozi su im pokušali doskočiti kontrolirajući njihovo razmnožavanje. Iglicom su proboli izležena jaja te ih ostavili u gnijezdima kako bi prevarili roditelje. No s obzirom na inteligenciju ptica, metoda se pokazala neučinkovitom.
Španjolsko društvo ornitologa i gradske vlasti još uvijek se nisu uspjele dogovoriti na koji se način 'boriti' protiv ovih ptica u gradovima. Vlasti predlažu odstrel, čemu se oštro protivi SEO, a osobito udruga koja se bori protiv zlostavljanje životinja PACMA "Ako su papige opatice počele živjeti na slobodi u gradovima to ne znači da ih treba sve pobiti jer... Budimo realni, ne moraju one plaćati za ljudske pogreške", poručuje ta udruga.


Jest da su invazivna vrsta koja uzrokuje određene probleme, ali bilo mi je lijepo vidjeti ih .U doba kad veliki gradovi sve više liče jedni na druge, s jednakim trgovinama, podzemnom, sličnim mješavinom ljudi odasvuda, nekako mi flora i fauna ostaje kao nešto što određenom gradu daje specifični štih .

  *izvor dijelova teksta  wikipedia*

Primjedbe

Popularno

ღ Juha od suhog boba

ღ Čili tikvice na žlicu

ღ Punjena mesna štruca omotana slaninom